Prestani promptati. Počni graditi petlje.
Čovjek koji vodi Claude Code u Anthropicu rekao je nešto što na prvu zvuči kao greška.
“Ne promtam više Claude. Imam petlje koje promtaju Claude i same odlučuju što treba. Moj posao je pisati petlje.”
To je Boris Cherny. Vodi razvoj alata kojim je pola developera na svijetu naučilo raditi s AI-em. I upravo ti je rekao da je glavna vještina zadnje dvije godine, pisanje dobrog prompta, za njega gotova.
Ako razumiješ što stoji iza toga, radiš s AI-em na način na koji 95% ljudi još ne radi. Evo o čemu se radi.
Zašto te prompt drži zarobljenog
Zadnje dvije godine vještina broj jedan bila je prompt. Napišeš, čekaš, popraviš, napišeš opet. Cijelo vrijeme vodiš agenta za ruku kroz svoj proces.
Problem nije u promptu. Problem si ti.
Ti si usko grlo. Dok ti ne sjedneš i ne otipkaš, ništa se ne događa. Inženjering petlji te miče iz te stolice. Daš sustavu jedan cilj, a on sam nađe posao, odradi ga, provjeri se, zapamti što je napravio, i ponavlja dok cilj stvarno nije ispunjen.
Što je zapravo petlja
Petlja je sustav koji promta AI umjesto tebe. Zvuči komplicirano. Nije. Svaka petlja, bila obična ili luda, vrti isti krug od pet koraka:
Nađe posao. Otkrije što treba napraviti: otvorene zadatke na listi, testove koji padaju, neodgovorene mailove, stavke u redu čekanja.
Odradi ga. Radi jednu stavku, isto kao da si ga ti ručno promptao.
Provjeri sama sebe. Korak provjere odlučuje je li posao stvarno gotov i točan, a ne samo napisan.
Zapamti. Upiše što je završila u fajl, da nikad ne ponavlja isti posao i da zna gdje je stala.
Ponovi. Vrti dalje dok nema više posla, pa stane ili ti javi.
I to je sve.
Vještina nije veći prompt. Vještina je dizajnirati ovaj krug jednom, tako da se promtanje događa bez tebe.
Prompt je taktika: jedna naredba, jedan rezultat. Petlja je strategija: ti gradiš sustav koji izdaje naredbe. Razlika je između toga da radiš posao i da vodiš radnika.
Primjer: tvoj AI brief u 8 ujutro
Recimo da svako jutro želiš brief najboljeg iz svijeta AI-a. Bez tebe.
Napišeš jedan dobar prompt koji točno opisuje što hoćeš: koje izvore pratiš, koji format, koliko dugo. Postaviš da se petlja pokrene svaki dan u osam.
Do osam, scraper je povukao sirovinu. AI je napisao sažetke, izradio thumbnaile, sve ubacio u tablicu. Ti otvoriš laptop i brief te već čeka. Sutra isto. I prekosutra. Bez da si dotaknuo tipkovnicu.
Ali tu je kvaka koju gotovo svi promaše.
Tvoj cilj mora biti nešto što AI može sam ocijeniti. Broj, postotak, checklist. Ne “neka bude dobro”.
Reci AI-u da napiše brief i staneš na tome, dobiješ čist tekst s izvorima koji zvuče stvarno, a pola ih ne postoji. AI to ne zna. Siguran je da je u pravu dok netko stvarno ne otvori link.
Petlja s jasnim ciljem ide link po link, otvara svaki izvor, baca lažne, traži prave, i ne staje dok svaki izvor na stranici nije nešto što stvarno možeš otvoriti. To je dio koji si prije radio rukom.
Tvoja prva petlja: charter koji kopiraš
Ne treba ti kod da počneš. Petlja kreće kao jasan dogovor koji AI slijedi. Popuniš zagrade, zalijepiš u Claude ili Codex, i imaš petlju koja radi na prvom pokretanju.
Koristi ovaj charter kad imaš zadatak s više komada posla: backlog, mapu za pospremiti, listu za obraditi.
Ne odgovaraš na jedan prompt. Radiš kao loop:
CILJ
[Opiši gotovo stanje u jednoj ili dvije rečenice. Primjer: "Svaka stranica
u /pages ima ažurirane cijene i prolazi provjeru linkova." Budi konkretan
oko toga što znači GOTOVO.]
GDJE JE POSAO
[Reci gdje posao živi. Primjeri: "Pretraži mapu /pages za fajlove sa starim
cijenama." / "Pročitaj TODO.md i svaku neoznačenu stavku tretiraj kao
zadatak." / "Provjeri moju ploču zadataka za stavke označene s 'ai'."]
KAKO RADIŠ
- Radi JEDNU stavku odjednom. Završi je u potpunosti prije sljedeće.
- Slijedi konvencije koje nađeš u postojećim fajlovima. Kopiraj stil, ne
izmišljaj novi.
- Ako stavka traži odluku koju samo ja mogu donijeti (trošenje novca,
brisanje, kontaktiranje osobe), STANI na njoj, dodaj je na popis "treba
odluku", i idi dalje.
KAKO SE PROVJERAVAŠ
Nakon svake stavke, provjeri je prije nego označiš gotovom:
[Izaberi što paše: "pokreni testove" / "ponovo pročitaj fajl i potvrdi da
zadovoljava cilj" / "snimi screenshot i potvrdi da izgleda dobro." Provjera
znači dokaz, ne samopouzdanje.]
Ako provjera padne, popravi i provjeri opet. Najviše 3 pokušaja po stavci,
onda je upiši kao blokiranu i idi dalje.
KAKO PAMTIŠ
Vodi fajl LOOP-STATE.md. Nakon svake stavke upiši: ime stavke, status
(gotovo / blokirano / treba odluku), što si promijenio, i sve što sljedeće
pokretanje treba znati. Pročitaj ovaj fajl PRVO na početku svakog
pokretanja da nikad ne ponoviš gotov posao.
KAD STAJEŠ
Stani kad: (a) je svaka stavka gotova ili upisana kao blokirana, ili (b)
si odradio [N] stavki ovog pokretanja. Onda mi daj kratak izvještaj: što
je gotovo, što je blokirano, što treba moju odluku.
Kreni tako da prvo pročitaš LOOP-STATE.md ako postoji, pa nađi posao.Onaj LOOP-STATE.md fajl je razlog zašto deset pokretanja postaje jedan radnik, a ne deset novih početaka. Bez njega svako pokretanje kreće od nule. S njim petlja uvijek nastavi tamo gdje je stala. Zato je možeš pustiti na raspored i zaboraviti na nju.
Kad NE raditi petlju
Petlja nije besplatna i nije za sve. Tri stvari prije nego kreneš graditi.
Jednokratni zadaci ne trebaju petlju. Napiši ovaj mail, sažmi ovaj dokument, to je prompt i brže je. Petlja se isplati na poslu koji se ponavlja ili ima puno procesa.
Petlja troši više nego prompt. Provjerava se i ponavlja, znači vrti više krugova po stavci. Na pretplati to znači da brže udaraš u limit. Zato počinješ s malim serijama, ono “[N] stavki po pokretanju” iz chartera postoji baš zbog toga.
Provjera je cijela igra. Petlja koja se ne provjerava samo brže griješi. Ako ne znaš opisati kako petlja treba provjeriti svoj rad, zadatak još nije za petlju. Drži ga kao prompt dok ne znaš.
Što sad
Uzmi jedan dosadan zadatak koji radiš ručno svaki tjedan. Onaj koji ti svaki put pojede sat vremena i živce.
Zalijepi naredbu, popuni zagrade, pusti ga jednom dok gledaš. Kad mu počneš vjerovati, stavi ga na raspored. Ako tek krećeš i nemaš postavljen sustav ispod, prvo posloži temelj (o tome je prvi dio serije “Kako stvarno raditi s AI-em”).
To je cijeli put od promptanja do inženjeringa petlji. Iz stolice u kojoj tipkaš, u stolicu u kojoj gradiš.
Izvori: The New Stack, “Loop Engineering” · Addy Osmani, “Loop Engineering”




